Ivanečki sokolovi

Korijeni sokolstva

U drugoj polovici 19. stoljeća pokrenut je češki (sokolski) gimnastički sustav, u cilju suprotstavljanja njemačkim i švedskim gimnastičkim organizacijama.
Utemeljitelj sokolske organizacije bio je mladi Čeh Miroslav Tyrš (1832. – 1884.). Organizacija je utemeljenja u veljači 1862. godine u Pragu, a ime je uzeto po ptici sokolu koji je prema narodnoj tradiciji oličenje hrabrosti, okretnosti i težnje za slobodom .
Sokolska organizacija bila je prožeta idejom jakog domoljublja pod sloganom „JAČAJMO SE ” što je značilo ojačati tijelo gimnastikom, a duh organizacijom. Slogan se brzo proširio na sve slavenske zemlje.
U Zagrebu 1874. godine u sastav organizacije ušla su tri fakulteta: Teološki, Pravni i Filozofski fakultet, a njihovi profesori i studenti postali su glavni organizatori prosvjetne, kulturne i sportske djelatnosti.
Brzo se šire i organiziraju u sokolske organizacije u početku šireći gimnastički sport, a kasnije klizanje, veslanje, planinarenje, biciklizam, tenis, skijanje i ostalo.
Te iste 1874. godine utemeljeno je prvo sokolsko društvo pod imenom Hrvatski sokol u Zagrebu.
Na drugoj glavnoj skupštini Hrvatskog sokola održanoj 1903. godine, izabrano je novo rukovodstvo na čelu sa starješinom dr. Perom Magdićem, a 1925. godine osnovana je Sokolska župa dr. Pere Magdića u Varaždinu sa starješinom dr. Antom Magdićem .
U ovu Sokolsku župu ulaze društva iz Varaždina, Čakovca, Varaždinskih Toplica, Ludbrega i Zlatara, a od 1926. godine i društvo iz Ivanca.

Aktivnosti Hrvatskog sokola u Ivancu

O aktivnostima i radu hrvatske sokolske organizacije u Ivancu nailazim na posebno zanimljiv zapisani podatak o dodjeli priznanja 10. siječnja 1926.godine Dragutinu Gobcu kao članu utemeljitelju, a to priznanje dodjeljuje mu upravni odbor s potpisima starješine dr. Brune Steinera, vođe Milana Gopca i tajnika Vjekoslava Miklaušića .
To su manje poznati detalji o radu Hrvatskog sokola u Ivancu, ali jako bitni za razvoj sporta u našem kraju, i to ne samo sporta nego i kulturnog života u povijesti Ivanca .
Osim što su organizirali sportska takmičenja, Hrvatski sokoli su u svojim organizacijama imali muzičke sastave, bavili se pjesništvom i plesom te su isticali zdrav život. Oni su pomagali jedni drugima u nevolji, siromaštvu, bolesti i odgajanju mlađeg naraštaja, pa su tako u svojim redovima osim muškaraca i žena imali i sokoliće, djecu , koja su također prisustvovala na organiziranim takmičenjima i imala su svoje odore kao i odrasli sokoli i sokolice .

Glasilo Hrvatskog sokola

„ Hrvatski sokol u Ivancu je 5. prosinca 1926. godine priredio vrlo uspjelu akademiju i zabavu, požrtvovnim radom starješine brata dr. Brune Steinera .
Upravo je godinu dana kako je u Ivancu osnovan Hrvatski sokol, koji je u svojim redovima okupio lijepi broj Sokolova i Sokolica i već je nekoliko puta javno nastupio.
Nedjeljni nastup Ivanečkog Sokola 5. XII. privukao je na zabavu tako reći cijeli Ivanec, a pomladak, naraštaj Sokoli i Sokolice izveli su precizno proste vježbe kao i vježbe na spravama .
Njihov uspjeh bio je nagrađen frenetičkim pljeskom. Prije akademije održao je vrlo lijepi pozdravni govor starješina brat Steiner, naglasivši veliku zamašnost sokolske misli i ideje, koja u našoj provinciji uzima sve više maha i rapidno se širi.
Misao sokolstva treba da obuzme sve one, koji hrvatski osjećaju i kojima je domovina Hrvatska na srcu i za koju hrvatski sokolovi rade zborom i tvorom .
I dok će se širiti ideja Hrvatskog Sokolstva, među Hrvatskim narodom, dotle ćemo biti snažni, veliki i jaki prema unutra i prema vani. ”

Govor dr. Nikole Hofer – 1926. Zagreb

Braćo vježbači !

„ Od svega, što me u Sokolskom životu raduje, najviše me raduje, kada vidim Vaš rad,vaš napredak,vaše uspjehe. Ovu moju radost muti samo to, što ne mogu s vama da vježbam jer prisutni liječnik mi je zabranio. Trebao bi se čovjek pomladiti, ali su sredstva pomlađivanja preskupa i nepouzdana, a možda je i bolje ovako , da drveće ne izraste do neba.
Nadasve treba da među vama vlada prava ljubav i bratstvo; treba da se međusobno upoznavate i pomažete; da brat bratu bude savjetnikom i prijateljem u punom smislu riječi, da i u međusobnom saobraćaju održite uljudan ton .
Mudrac Grčki Sokrat postavio je kao prvo životno pravilo: Gnot s auton ! Spoznaj sama sebe !
To znači, da svak sama sebe mora da ispituje; da mora sam sebi biti istražiteljem svoje savjesti.

Treba zato imati i čvrstu volju i energiju te sam sebi nametnuti zabranu.
U svakom svom poslu, u svakom djelu treba čovjek da bude pošten, da misli i radi samo što je pravo. A što je pravo i pošteno? O tome nema pisanih zakona. Oni su upisani samo u srcu našem. Rimljani su kao temelj svojoj pravnoj znanosti postavili aksijom : Honeste vivere, neminem, laedere, suum cuigve tribuere – Pošteno živi nikog ne vrijeđaj, svakome svoje daj ! A naš narod veli : Sve za obraz, a obraz ni za što !
Vi treba da idete za postignućem jednog višeg stupnja ljudske kulture, a osim toga u Sokolu stečete energiju i odlučnost u postizavanju svojih ciljeva . To sve odgajanje i savladavanje sama sebe zove se autodisciplina, koju tražimo u Sokolu. ”